1609. godine je Čarls Batler (Charles Butler), pčelar kraljice Elizabete I (Queen Elizabeth I) objavio knjigu “Ženski vladalac” (The Feminine Monarch) kojom je uzburkao naučnu javnost jer je u njoj izneo teoriju da pčelinjom zajednicom ne vlada mužjak, „kralj-pčela“, kako je dolikovalo konzervativnom patrijarhalnom društvu, već „pčela-kraljica“, znači ženka. Batler prvi utrvdjuje da su trutovi mužjaci čija je jedina uloga u zajednici tokom reprodukcije.
Zanimljiva je Batlerova metaforička predstava trutova kao „mnogobrojih političara, neradnih i bjednih ljudi“, ali i pokušaj da notnim zapisom zabilježi zvuke matice koji se čuji prilikom priprema za rojenje. Šta više, u izdanju knjige iz 1634. godine nalazi se partitura dvodjelnog madrigala za četiri glasa u kojima se sadrže melodijski elementi zasnovani na zvucima košnice.
Trutovi, ti dobrodušni, buckasti simboli lagodnog života i lenjstvovanja, jedinstveni su mužjaci u prirodi koji se nikad međusobno ne bore za ženku. Iako im je određena uloga u društvu da budu uvjek pripravni da oplode maticu i tako obezbede budućnost zajednice, oni svoje kvalitete miroljubivo dokazuju uspjehom najboljih koji je u svadbenom letu stignu i poklanjajući joj ljubav daruju i život.
U pčelinjoj zajednici trutovi imaju važnu ulogu mužjaka, ali ne samo to. Trutovi se razvijaju iz neoplođenih jaja. To znači, trutovi nemaju oca, već samo majku , djeda i baku. U njihovim ćelijama kao i u spermi nalazi se duplo manji broj kromosoma (svega 16) dok matica i pčela radilica u svojim ćelijama imaju 32 kromosoma. Dužina tijela truta je od 14- 17 mm, a težina oko 250 mg. Najvažnija uloga truta je sparivanje sa mladom maticom. Spolnu zrelost trut dostiže između osmog i četrnaestog dana starosti. U svakoj normalnoj pčelinjoj zajednici mora biti od 1000-1300 trutova. To je daleko veći broj trutova od broja potrebnog za oplodnju matice, ali i velika sigurnost za maticu da će do toga i doći. Trutovi se u pčelinjoj zajednici ne nalaze samo radi sparivanja sa maticom. Svojim feromonima potiču pčelinju zajednicu na ukupnu aktivnost što se ogleda u gradnji saća, većem unosu nektara, većim zalihama peludi i meda kao i sigurnijom obranom od tuđica. Pčelinja zajednica, koja tijekom godine nema trutova, ima male ili gotovo nikakve zalihe meda i peludi. U jesen, poslije prestanka unosa nektara u košnicu, u koliko pčelinja zajednica ima dobru, mladu i zdravu maticu, pčele radilice izbacuju trutovsko leglo, a trutove istjeruju. Istjerani trutovi, uglavnom, pronalaze pčelinje zajednice koje nemaju maticu,imaju matičnjak ili neoplođenu maticu i tu se skupljaju. Trutovi mogu prezimiti u takvoj košnici i budu sposobni za oplodnju matice u proljeće ( veljača- ožujak ako posluži vrijeme).
ŠTO JE KVALITETA TRUTA?
Obično se za trutove kaže, da služe isključivo za oplodnju matice i da su za sve ostalo štetni. Zahvaljujući takvom mišljenu, veliki broj pčelara troši previše vremena na uništavanje trutova i trutovskog legla. Međutim, može se reći jednom rečenicom da: ,, u onoj košnici u kojoj nema trutova, tijekom sezone, nema niti meda,, . Iz toga svega može se izvući važna pouka da trutovi imaju jednu važnu ulogu oplodnje, ali oni svojom prisutnošću u košnici bitno utječu na ukupnu radnu sposobnost i raspoloženje pčela. Već više desetljeća je poznato da su trutovi proizvod majke,da nemaju oca, da svoje genetičke osobine nasljeđuju od majke, bake i djeda. Kako se rađaju iz neoplođenih jaja koje mogu položiti oplođena, neoplođena matica i pčela radilica (u određenim slučajevima), u njihovim ćelijama organizma ima 16 kromosoma.
Poznata je i činjenica da trutovima nije zabranjen ulazak u bilo koju pčelinju zajednicu i to zato što nemaju Nosanovljevu žlijezdu kao znak raspoznavanja među pčelama. To im omogućava da po vlastitoj želji napuste matičnu zajednicu i da se tijekom dana nađu u nekoliko košnica koje su udaljene jedne od drugih i po nekoliko kilometara. U prirodnim uvjetima razvoja pčelinje zajednice, ove genetičke osobine trutova bile su presudne za održanje vrste. Pčelinje zajednice, živeći u velikim šumama na velikim udaljenostima jedna od druge, teško bi se održale bez tih osobina trutova jer bi se matice više godina sparivale u najbližem srodstvu. Ne tako rijetko, na mnogim pčelinjacima koji su izolirani, prednost u sparivanju sa neoplođenom maticom imaju trutovi sa tog pčelinjaka. To dovodi do sparivanja u najužem srodstvu, to znači da će najveći broj jaja biti oplođeno spermom trutova u najužem srodstvu sa maticom. Mnoge, tek izležene ličinke, biti će pojedene (diploidni trutovi), a one koje prežive bit će za život manje sposobne. Pčelari to mogu vrlo lako primijetiti kada izvade okvir sa leglom i vide da se u mnogim ćelijama saća nalaze jaja i ličinke, a da su neke prazne( rešetkasto ili nekompaktno leglo). KAKO OSIGURATI KVALITETNE TRUTOVE? Samo u jakim i zdravim pčelinjim zajednicama, sa dovoljno hrane i dnevnog unosa nektara i peludi, mogu se uzgojiti zdravi, jaki i vitalni trutovi. U slabim pčelinjim zajednicama iako ima trutova, oni su slabo hranjeni, a i fizički su slabi i zato rijetko izlaze iz košnica, a i njihova sperma je nikakve kvalitete, a to je jako važno za zadovoljavanje prvog uvjeta kvalitete. Drugi zahtjev prema trutovima sastoji se u njegovom porijeklu. Njihova majka koju ocjenjujemo po pčeli radilici ne bi smjela poticati iz roja.
Trutovi bi trebali poticati iz zajednica koje nisu agresivne, grabežljive i da nisu pretjerano rojevne. Treći zahtjev prema trutovima sastoji se u tome da na pčelinjaku ne bude samo dovoljan broj trutova, već da oni potiču od najmanje pet matica koje nisu u međusobnom srodstvu.
Josip Križ
Trut kojem nije otpao sjemeni aparat
