Pčelarsko udruženje Zenica

Medonosno bilje daje pčelinjem društvu nektar i cvjetni prah. Cvjetovi nekog medonosnog bilja luče samo nektar, a drugog daju pčelinjem društvu isključivo cvjetni prah. Međutim, postoji medonosno bilje čiji cvjetovi daju i nektar i cvjetni prah.

Život i opstanak pčelinjeg društva, a time i prinos meda, ovisan je o postojanju medonosnog bilja. Pod uticajem prirodnih uslova, ovo bilje, u većini slučajeva, pojavljuje se spontano, kao samoniklo. I čovjek svojim radom, podizanjem parkova, voćnjaka, vinograda, aleja, gajenjem raznih ratarskih kultura, u dobroj mjeri poboljšava pčelinju pašu.

Nepovoljna je okolnost kada na jednom području postoji samo jedna vrsta medonosnog bilja. Zbog nepostojanja stalnosti u cvjetanju, dolazi do prekida paše i pčele nisu u mogućnosti da prikupe veće viškove meda. Ukoliko se jedna vrsta medonosnog bilja rasprostire na većim površinama, to pruža mogućnost dobijanja meda jedne vrste u većoj količini, dok postojanje nekoliko vrsta bilja koje cvjeta istovremeno uslovljava da pčele stvaraju miješane medove.

Medonosno bilje se najbolje iskorištava kada jedna vrsta u cvjetanju smjenjuje drugu. Postojanje dvije ili više glavnih paša (kada jedna vrsta medonosnog bilja cvjeta u masi) na jednom području predstavlja povoljnu okolnost, jer u slučaju da podbaci jedna, prinosi se mogu nadoknaditi drugom pčelinjom pašom.


 







Cvjeta od januara do aprila. Nije medonosna biljka ali je dobra jer je njen polen prvi u košnici
































Ljeska daje vrijedan i obilan polen u proljeće koje pčele koriste za razboj prvog legla

Dren cvjeta od februara do marta i sa jednog hektara dobija se 20 kila meda






























Vrba Iva ima muške i ženske cvijetove. Bijeli daju polen a žuti nektar. Izuzetno važna biljka za proljetni razvoj društava a po jednom hektaru može dati do 150 kg. Kada su dobre godine dnevni unos može ići i do 3 kg a sa jednog stabla možemo uzeti oko 20 kg nektara.





















Đanarika označava početak pčelinjeg razvoja i jačeg unosa polena




































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































Eukaliptus je daje najviše meda na svijetu po jednoj biljki



Slike ustupio Veroljub Umeljic

Količina izlučenog meda po 1 ha i količina cvijetnog praha  ljekovitih medonosnih biljaka  

Prema Gluhovu, Krenovoj, Borneku i Halmađiju i vlastitih ispitivanja, sve medonosne biljke, zavisno od količine izlučenog nektara, preračunatog na količinu meda po hektaru, mogu se svrstati u 6 grupa:
1.grupa 1 = od 0 do 25 kg/ha              4.grupa 4 = od 101 do 200 kg/ha
2.grupa 2 = od 26 do 50 kg/ha            5.grupa 5 = od 201 do 500 kg/ha
3.grupa 3 = od 51 do 100 kg/ha          6.grupa 6 = preko 500 kg/ha
Po količini cvjetnog praha medonosne biljke mogu se svrstati u 4 grupe:                                  

• grupa 1 = malo
• grupa 2 = srednje
• grupa 3 = dobro
• grupa 4 = odlično


Bosiljak












Heljda





























Izop ili miloduh
































Rododendron
































Matičnjak






































 

 

 

 

Kadulja












 

 

 

 

 





















Lokvanj











 

 

 

 

 

 

Lavanda



























Fenologija kao naučna disciplina

Jeste li uočili da se lišće u vašem susjedstvu ne pojavljuje baš uvijek u isto doba proljeća? Tome su uzrok godišnja kolebanja vremenskih prilika. Na listanje utječu temperatura, vlaga i sunčeva svjetlost. Godišnji ciklus sunčeve svjetlosti je konstantan, a od godine do godine variraju vlaga i temperatura.
U toplim, suhim klimatskim područjima, sezona rasta biljaka kontrolirana je dostupnošću vlage i započinje s početkom kišnog razdoblja. U hladnim, vlažnim
klimatskim područjima temperatura kontrolira sezonu rasta, koja stoga počinje u
proljeće i traje do jeseni.
Fenologija proučava pojave bioloških ciklusa i njihovu povezanost s klimom - na primjer: godišnje migracije ptica, izlijetanje insekata, mriještenje pastrva, listanje, cvjetanje i druge promjena na biljkama su fenološki ciklusi. Navedene pojave događaju se otprilike uvijek u isto doba godine, no njihovi su točni datumi podložni variranju od godine do godine. To se naziva međugodišnja varijabilnost, a fenološka GLOBE mjerenja pomoći će boljem razumijevanju njezine ovisnosti o klimatskim kolebanjima.
Je li sezona rasta u vašem području kontrolirana temperaturom ili vlagom? To možete otkriti opažajući fenološke promjene na biljkama i lokalna klimatska kolebanja. Učenik može pretpostaviti da jorgovan u njegovom susjedstvu lista 20 dana nakon posljednjeg mraza. Slijedeći protokol mjerenja za jorgovan i svakodnevnim mjerenjem minimalne dnevne temperature, moći će potvrditi svoju hipotezu.
Neki su znanstvenici ispitivali satelitske podatke o tome kada su biljke ozelenjele na površini od četvornog kilometra. Kroz niz godina ta su opažanja pokrila cijelu kopnenu površinu Zemlje. Rezultati ispitivanja naveli su na zaključak da sezona rasta u velikom području sjevernih SAD i zapadne Kanade počinje iz godine u godinu sve ranije te da je to znak globalnog zatopljenja. Je li ta hipoteza točna? Podaci prikupljeni za pojedine biljne vrste u područjima gdje su se promjene pojavile i tamo gdje nisu, važni su za provjeru te pretpostavke.